Sadržaj izdvojen po datumu: Utorak, 30 Studeni 1999

Video snimka 15. sjednice Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije održane 20. studenoga 2023. godine

U prostorijama Županijske uprave danas je održana konferencija za medije povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima koji se obilježava od 18. do 24. studenoga, dok se Europski dan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima obilježava 18. studenoga. Ovogodišnja tema je „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“, a obilježje je plava boja, čime se naglašava važnost svakog od nas u smanjenju širenja otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove. Antimikrobna rezistencija (AMR) ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove. To se o najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, a time se otežava liječenje infekcija i povećava se rizik od širenja bolesti, posebno teških bolesti pa i smrti.

Što se tiče naše županije, nastavlja se kampanja u sklopu projekta „Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko – križevačkoj županiji“ koji se provodi od 2019. godine, a njime se javnost želi upozoriti na štetnost koju uzrokuje prekomjerno korištenje antibiotika u liječenju.

Zamjenik župana Ratimir Ljubić čestitao je autoricama kampanje – magistri farmacije Dariji Kuruc Poje iz Bolničke ljekarne Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“, prim. dr. Vesni Mađarić s Odjela infektologije koprivničke bolnice i dr. Vlatki Janeš Poje iz Službe za mikrobiologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo, kao i cijelom Timu za antimikrobno upravljanje „ A-timu“ u kojemu surađuju bolnički i javnozdravstveni stručnjaci te liječnici obiteljske medicine. To je prvi takav tim u Hrvatskoj, osnovan s namjerom da se antibiotici primjenjuju racionalno i mudro, kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tako i u bolničkom okruženju, a sve u namjeri da ih se što duže očuva za buduće naraštaje.

„Europska Komisija je antimikrobnu rezistenciju označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju, a ponosni smo što je upravo iz naše županije, odnosno koprivničke bolnice, krenuo ovaj projekt koji ima nacionalni odjek. Koprivnička je bolnica prva u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu, a ključna je poruka kako je nužno racionalno i odgovorno korištenje antibiotika kako bi se smanjila otpornost bakterija i drugih mikroorganizama na te lijekove. Županija od početka financijski i organizacijski podržava ovu kampanju, a kroz edukacije moramo nastaviti rad na poboljšanju te situacije jer bi širenje antimikrobne rezistencije moglo u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas“, istaknuo je zamjenik Ljubić te dodao kako se u domovima zdravlja u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu održavaju edukativna predavanja na tu temu. Poručio je kako je zadatak sačuvati antibiotike i njihovu djelotvornost za buduće generacije kroz zajedničku suradnju građana i zdravstvenih djelatnika, naglasivši kako će Županija i nadalje podržavati projekte kojima se poboljšava zdravstveni standard i kvaliteta zdravstvenih usluga.

Kao predstavnica koprivničke Opće bolnice, konferenciji je prisustvovala pomoćnica ravnatelja i glavna sestra bolnice Ružica Evačić koja je istaknula:

„Iznimna nam je čast što smo prva bolnica koja ima takav tim i zasigurno smo po tome i primjer drugima. Cilj nam je podići kvalitetu liječenja bolesnika, a na dnevnoj bazi A-tim kontinuirano komunicira s liječnicima kako bi se pronašle optimalne terapije za svakog. Osim podizanja kvalitete zdravstvene usluge i očuvanja antibiotika, ovaj projekt ima i financijskih prednosti te čestitam svim članicama A-tima na predanom radu.“

Primarijus doktorica Vesna Mađarić, specijalistica infektolog i voditeljica bolničkog A-tima, kazala kako se vide pozitivni pomaci te da je kampanja o razumnoj upotrebi antibiotika, koja se intenzivno provodi u sustavu OB Koprivnica dala rezultate.

„Uspjeli smo pod nadzor staviti prekomjernu upotrebu onih najpotentnijih antibiotika koje u bolničkom liječenju zahtijevaju najteži pacijenti, dakle na taj smo način utjecali i na rezistentnost, odnosno nismo dali priliku da bakterije razviju otpornost na te lijekove. Iznimno je važno očuvati antibiotike za buduće naraštaje jer svima treba biti jasno da se nepravilnom i prekomjernom upotrebom, bez obzira radi li se o kliničkom bolničkom liječenju ili upotrebi antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gubi bitka s rezistentnim bakterijama. Također, važno je napomenuti da i pacijenti trebaju imati na umu da preko je kod 90 posto trenutnih sezonalnih respiratornih bolesti riječ o virusni infekcijama koje se ne liječe antibioticima“, naglasila je primarijus Mađarić.

Koliko je važno pametno i racionalno koristiti antibiotike opisala je kroz primjer godišnjih smrti na području EU.

„Zbog nemogućnosti liječenja bakterijskih infekcija koje su razvile otpornost na antibiotike godišnje umre preko 35 tisuća ljudi. To je više od ukupnog zbroja ljudi koje premine zbog AIDS-a, tuberkuloze, gripe i drugih takvih bolesti. Ovo slikovito pokazuje koliko moramo biti svjesni potrebe racionalnog korištenja antibiotika“, zaključila je primarijus Mađarić.    

Viša medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija Snježana Vuljak se osvrnula na najvažnije protokole i postupanja u prevenciji bolničkih infekcija koje su najčešće uzrokovane rezistentnim bakterijama. Istaknula je kako je edukacija unutar ustanove vrlo važna te da se u OB Koprivnica puno pažnje posvećuje pravilnim postupanjima kroz ispravnu primjenu higijene, čišćenja, izolacije i dezinfekcije, a sve kako bi se bolničke bakterije svele na minimum.   

Specijalistica kliničke farmacije Darija Kuruc Poje predstavila je rezultate projekta s liječnicima obiteljske medicine:

„Zaključak je kako su edukacije urodile plodom te su liječnici za infekcije gornjih dišnih puteva prepisivali manje antibiotika i to 30 posto. Smanjenje upotrebe antibiotika omogućilo nam je da su nam za rad dovoljne rezerve koje imamo, a smanjilo se i trajanje hospitalizacije pacijenata s mjesec dana na oko dva tjedna. Važno je da svi zajedno djelujemo u smanjenju antimikrobne rezistencije, a tu posebnu ulogu imaju i mediji koji će prenijeti naše poruke i educirati javnost, kao i sami građani koji moraju osvijestiti da im u virusnim infekcijama antibiotici neće pomoći, već mogu samo odmoći svojim nuspojavama. Važno je cijele godine prevenirati infekcije kroz higijenu ruku, zdrave navike, cijepljenje i ostale mjere, a posebno nam je drago što smo proveli edukacije o pravilnom pranju ruku u vrtićima što su djeca odlično prihvatila. Hvala svima koji su uključeni u ovaj projekt i svima koji nas podržavaju.“

Lana Šepec, specijalizantica kliničke mikrobiologije u županijskom Zavodu za javno zdravstvo je istaknula da treba obratiti pozornost i na osobe starije životne dobi koje žive u staračkim domovima i često mogu biti nositelji mnogih bakterija što može doprinijeti širenju različitih bakterijskih infekcija. S obzirom da bakterije stječu rezistentnost upravo su najstarije osobe sa slabijim organizmima prve na udaru, stoga, napomenula je Šepec, nužno je smanjiti pritisak na primarnu zdravstvenu zaštitu i osvijestiti potrebu racionalnijeg korištenja antibiotika te na taj način i posredno pomoći u produljenja vremena stjecanja otpornosti na antibiotike.

Specijalistica obiteljske medicine i predstavnica primarne zdravstvene zaštite Ana Posavec Andrić kazala je kako građani, odnosno pacijenti itekako mogu pomoću u smanjenju antimikrobne rezistencije i očuvanju antibiotika. Važno je da provode preventivne aktivnosti u održavanju imuniteta, zdravo se hrane, kreću, održavaju higijenske mjere i slično i time će se organizam lakše izboriti s infekcijom. Ukoliko ipak dođe do infekcije, važno je pričekati razvoj simptoma i odmoriti se pa potražiti pomoć liječnika po potrebi. Savjet je da se ne radi pritisak na liječnike obiteljske medicine za prepisivanje antibiotika, a ukoliko se antibiotnik prepiše zbog sekundarne infekcije, važno ih je pravilno i redovito uzimati.

S važnošću ove teme složila se i ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo Draženka Vadla te također apelirala na građane da ne uzimaju antibiotike nepotrebno i na svoju ruku, već da sagledaju dalekosežne posljedice i racionalno ih koriste. Dodala je kako je očuvanje antibiotika za sljedeće generacije zajednički napor zdravstvenih radnika i građana te kako se moramo boriti da ne dođe do infekcija koje će biti nemoguće liječiti.

Predstavnice A-tima dale su i smjernice za očuvanje zdravlja:

• čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 posto alkohola
• paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
• pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
• ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
• dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
• antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
• antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
• važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput probavnih tegoba i slično)
• simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
• potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Spomenimo i kako su konferenciji prisustvovale županijske pročelnice Melita Ivančić i Ana Mušlek, ravnateljica Doma zdravlja KKŽ Mirjana Hanžeković i ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu KKŽ Zlatica Kučko Gudelj.

Služba ureda župana

Povodom "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Šakbrnje" trkači iz "Vujec Running Teama" svake godine organiziraju humanitarnu utrku "Kolona sjećanja" od šume Crna Gora u Koprivnici do Planinarskog doma na Kalniku.

Utrka je to gdje se prihod od startnina i donacija uplaćuje udruzi "Vukovarski Leptirići" koja brine za djecu sa posebnim potrebama. Sama ruta je dužine oko 38km, a vodi kroz planinarske staze i šumske puteve sve do planinarskog doma na Kalniku. Utrka nema natjecateljski karakter, pa je ujedno prilika i izazov za sve koji se prije nisu usudili na ovakav pothvat, jer je tempo prilagođen svakom trkaču. Ovo je već četvrta godina kako se organizira ovaj događaj, a posebno veseli što se svake godine prijavljuje sve više trkača rekreativaca. Važnost ove humanitarne utrke prepoznala je i Županija te osigurala autobus za prijevoz, dok je podršku trkačima pružio i restoran "Kalnička Kljet".

Ovim putem zahvaljujemo sudionicima, donatorima i svima koji su nesebično pomogli da se utrka održava i svake godine poraste.

Vujec Running Team

U Vukovaru je prigodnim programima obilježena 32. obljetnica stradanja Vukovara u Domovinskom ratu 1991. godine, a počast svima koji su svoje života utkali u temelje Republike Hrvatske odao je i zamjenik župana Ratimir Ljubić.  

Središnji dio programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991- - 2023. „Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu“ odvijao se 18. studenoga i započeo je programom „Put sjećanja i svjetlosti“  učenika osnovnih škola, a zatim su Klapa „Sveti Juraj“ HRM i ostali glazbenici izveli prigodni program u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici „Dr. Juraj Njavro“.

Nakon toga je formirana Kolona sjećanja koju su i ove godine predvodili hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara.

Odavanje počasti žrtvama Vukovara nastavljeno je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Vijence su položila izaslanstva Hrvatskih branitelja Vukovara, Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Vukovarsko srijemske županije i Grada Vukovara. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa suradnicima te predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović, uz brojne druge goste.

Prilikom polaganja vijenca Vukovarsko-srijemske županija, koja je i organizator, županu Damiru Dekaniću priključili su se i ostali župani te predstavnici županija, uključujući zamjenika Ljubića. Molitvu je predvodio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, a zatim je uslijedila sveta misa za sve žrtve Domovinskog rata koju je predvodio nadbiskup mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj.

U popodnevnim satima duž rijeku Dunav puštene su svjetiljke u spomen na branitelje, kao i upaljene svijeće u gradovima i mjestima u cijeloj Hrvatskoj, a prigodni se programi nastavljaju tijekom vikenda.

 Služba ureda župana

Izvor fotografija: KKŽ, Vlada RH, Predsjednik.hr

U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga 1991., u Koprivnici je održana tradicionalna povorka sjećanja u kojoj je sudjelovao zamjenik župana Ratimir Ljubić.

U organizaciji Grada Koprivnice i Odbora za branitelje Grada Koprivnice, obilježavanje 32. obljetnice pada grada heroja Vukovara započelo je svetom misom u Župi Blaženog Alojzija Stepinca koju je predvodio vlč. Ozrena Bizeka, nastavljeno je paljenjem svijeća kod spomenika Vučedolske golubice. Blagoslov kod Vučedolske golubice predvodio je vlč. Davor Šumandl.

U spomen na žrtve, svijeće su upalili zamjenik Ljubić, saborski zastupnik i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, član Županijske skupštine i koprivnički pročelnik Tomislav Golubić te predsjednik koprivničkog Odbora za branitelje Ivica Jurenec, a pridružili su im se i predstavnici braniteljskih udruga, obitelji ubijenih i nestalih branitelja i civila, školarci, izviđači te brojni građani.

Povorka je zatim krenula prema Spomeniku hrvatskoj slobodi za branitelje Domovinskog rata, gdje je također odana počast, a svijeće su zapaljene i duž Ulice hrvatske državnosti.

 Služba ureda župana

Hrvatska s velikim ponosom i dubokim poštovanjem obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te s posebnim pijetetom odaje počast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima iz Domovinskog rata.

Vukovar je proglašen mjestom posebnog domovinskog pijeteta jer ima iznimno važnu ulogu u hrvatskoj povijesti uspostave samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države te predstavlja simbol otpora, žrtve, pobjede i zajedništva odnosno obrane državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Žrtve Vukovara i Škabrnje, kojih se na 32. obljetnicu stradanja s tugom, ali i ponosom prisjećamo, povezuje isti datum i potreba za dostojnim odavanjem počasti svakoj žrtvi, kao zaloga budućnosti, humanosti, praštanja, zajedništva i etičnosti.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje je neizbrisivo sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata, vojne i civilne, čiji su životi trajno ugrađeni u hrvatsku slobodu!

Tim povodom pozivamo sve građane Koprivničko-križevačke županije da zapale svijeće i lampaše u znak sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje kao i za sve nestale i ubijene hrvatske branitelje.

Izvor fotografije: hrt.hr

Služba ureda župana

Nadolazeći hladniji dani i promjenjivo vrijeme idealna su prilika za „uhvatiti“ bakterijsku ili virusnu bolest ili infekciju. Upravo je navedeno prilika za obilježavanje Europskog dana svjesnosti o antibioticima 18. studenog 2023. kao i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima koji započinje na isti datum, a završava 24. studenoga.

Tema ovogodišnje kampanje je ista kao i prošle odnosno SPRIJEČIMO ANTIMIKROBNU REZISTENCIJU ZAJEDNO, a obilježje je i plava boja („go BLUE for AMR“). Time se naglašava važnost svakog od nas u smanjenju širenja otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove.

Antimikrobna rezistencija (AMR) ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove  javlja se kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove. To se najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, a time se otežava liječenje infekcija i povećava se rizik od širenja bolesti, posebno teških bolesti pa i smrti.

Europska Komisija je AMR označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju. Samo se ishemijska bolest srca i moždani udar nalaze ispred infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotik. Procjenjuje se da je u oko 70 posto slučajeva infekcija bakterijama otpornima na antibiotike riječ o infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi. AMR smanjuje sposobnost sprečavanja i liječenja zaraznih bolesti i time ugrožava, među ostalim, mogućnost izvođenja kirurških zahvata, liječenja imunokompromitiranih pacijenata, transplantacije organa i liječenje raka.

Osim zdravlja ljudi, važno je i zdravlje domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša, uključujući ekosustave jer smo svi međusobno povezani. AMR ugrožava i sigurnost hrane te sigurnost opskrbe hranom jer utječe na zdravlje životinja i sustave proizvodnje. Za sve navedene populacije važni su zajednički napori u sprečavanju bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima, gljivicama kao što su upale pluća, infekcije mokraćnog sustava ili infekcije rana.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije ciljevi kampanje su:

• ojačati prevenciju i kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama, na farmama i u pogonima prehrambene industrije;
• osigurati pristup čistoj vodi, sanitarnim i higijenskim uvjetima i cjepivima;
• minimizirati onečišćenje i osigurati odgovarajuće upravljanje otpadom i drugih zdravstvenih mjera;
• pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve;
• pristup savjetima stručnjaka tijekom stočarske, prehrambene i poljoprivredne proizvodnje.

Nadalje, bakterije mogu postati vrlo brzo otporne i na nove antibiotike zbog čega je bitno da svi djelujemo zajedno i ponašamo se odgovorno.  Ukoliko se ništa ne poduzme, širenje AMR-a moglo bi u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas. To znači da nećemo moći liječiti jednostavne upale pluća što je osobito zabrinjavajuće za djecu i starije od 65 godina. Ukoliko pridodamo i sve češće svakodnevne nestašice antibiotika diljem svijeta, uključujući i Koprivničko-križevačku županiju, nećemo moći liječiti niti jednu dobnu skupinu. Upravo zato treba stalno ponavljati koje su učinkovite i dokazano djelotvorne mjere koje treba primijeniti svatko od nas.

U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama, kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.

Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:

• čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60% alkohola
• paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
• pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
• ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
• dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
• antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
• antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
• važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
• simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
• potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Zajedničkim radom svih nas zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika uz veliku potporu građana možemo biti primjer drugim te na taj način značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju  uporabe antibiotika.

Darija Kuruc Poje, mag. pharm., specijalistica kliničke farmacije

Opća bolnica „Dr.Tomislav Bardek“ Koprivnica

pdf INFORMACIJA o zahtjevu za provođenje Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu: Sprječavanje napredovanja erozije lijeve obale Drave u rkm 239,5 kod naselja Donja Dubrava, Općina Legrad, Koprivničko-križevačka županija

pdf Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu: Sprječavanje napredovanja erozije lijeve obale Drave u rkm 239,5 kod naselja Donja Dubrava, Općina Legrad, Koprivničko-križevačka županija

Važnost implementacije obnovljivih izvora energije u školske objekte kojima je osnivač, Koprivničko-križevačka županija prepoznala je kao važnu dugoročnu strategiju.

Prošle su godine postavljene elektrane na osnovnima školama u Kalinovcu, Kalniku i Sokolovcu, vrijedne 95.000 eura, a u sklopu projekta županijskog Centra kompetentnosti, elektrane su dobile i Obrtnička škola Koprivnica te Strukovna škola Đurđevac.

Županija nastavlja ulaganje u obnovljive izvore energije u školskim objektima te su u tijeku radovi na postavljanju fotonaponskih elektrana na osnovnim školama u Goli, Legradu, Svetom Petru Orehovcu, Kloštru Podravskom i Molvama te na Srednjoj školi „Ivan Seljanec“ u Križevcima i Srednjoj školi Koprivnica. Za ovaj je projekt predviđeno oko 300.000 eura. Navedenim projektima fotonaponskih elektrana škole će postići energetsku neovisnost korištenjem obnovljivih izvora energije i čistih energetskih potencijala kojima obiluje naša županija.

Strategija ulaganja u fotonaponske elektrane nastavit će se izradom projekata za dogradnju školskih prostora za jednosmjensku nastavu u osnovnom školstvu. Riječ je o školama u Drnju, Rasinji, Ferdinandovcu, Svetom Ivanu Žabnu, Koprivničkom Ivancu, Hlebinama, Podravskim Sesvetama i Fodrovcu.

Za ostatak školskih objekata na kojima će se ugraditi fotonaponske elektrane sređuje se potrebna dokumentacija te će se sklapati ugovori u narednim proračunskim razdobljima.

Služba ureda župana

Danas je u Legradu održana konferencija i prezentacija projekta „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“  povodom početka radova obnove rukavca rijeke Drave. Riječ je o projektu koji primjenjuje inovativni pristup upravljanju rijekama i cilj mu je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji. Svečanosti su ispred Koprivničko-križevačke županije prisustvovali zamjenik župana Ratimir Ljubić i ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko – križevačke županije Željka Kolar, dok je ispred Općine Legrad sudjelovao Igor Horvat.

Zamjenik Ljubić i ravnateljica Kolar su u uvodnim govorima istaknuli važnost projekta za širu društvenu zajednicu s naglaskom na očuvanje okoliša, ekološki pristup i održivi razvoj, a prigodnim riječima se uzvanicima obratio i Milan Rezo, direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda koje su glavni partner projekta.

Kako je naglasio direktor Rezo, provedbom projekta u kojem partnerski sudjeluju nadležna tijela iz područja upravljanja vodama i zaštite prirode, jedinice lokalne i regionalne samouprave te nevladine organizacije, uvode se nove prakse u upravljanju vodama i u zaštiti prirode na temelju brojnih iskustava širom Europe koja su pokazala kako je revitalizacija rijeka i njihovih poplavnih područja jedan od prirodi najprihvatljivijih načina poboljšanja stanja ekosustava, ali i obrane od poplava.

O dosadašnjim aktivnostima i planovima za budućnost govorili su predstavnik udruge Zeleni Osijek Jasmin Sadiković, predstavnik Hrvatskih voda Igor Tošić te predstavnica WWF Austrije Tanja Nikowitz, nakon čega je upriličen i terenski obilazak lokaliteta obnove rukavca u Legradu. Početak radova na prvoj od ukupno šest lokacija je značajna prekretnica u misiji obnove jedinstvenog ekosustava rijeke Drave i predanosti održivosti okoliša i očuvanju bioraznolikosti. Aktivnosti obnavljanja bit će od neizmjerne koristi za ugrožena staništa i vrste u Natura 2000 područjima i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo.

Dodajmo kako u projektu vrijednom 4,6 mil EUR-a, od kojih je 60% sredstava iz Europske unije, sudjeluju Hrvatske vode, WWF Austrija, Zeleni Osijek, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko – podravske županije, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko – križevačke županije.

Služba ureda župana